SEDAM VRSTA INTELIGENCIJE

Šta znači biti pametan?!

Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili na školskom testu koji provjerava sposobnosti. Jesu li pametni oni koji imaju izvanrednu memoriju?! U mnogim školama djecu odvajaju prema rezultatima, oni sa visokim ocjenama dobijaju više pažnje i više privilegija od onih sa nižim ocjenama.
U poslu, mi tradicionalno definišemo pamet kao sposobnost rješavanja problema i brzo razumijevanje. U stvari, brzina je identifikovana i usvojena kao osobina intelekta. Ipak mnoga svjetska otkrića nisu došla na osnovu brzine već istrajnosti, kreativnosti i teškog razmišljanja. Tomas Edison je radio gotovo kao fizički radnik dok nije otkrio sijalicu. On je bukvalno probao hiljadu puta dok nije uspio. Dakle, sijalica nije došla brzo.

Mnoga naša vjerovanja o inteligenciji su posljednjih godina poljuljana. Među onima koji su najviše uzdrmali naše znanje bio je Dr. Hauard Gardner, čija knjiga Okviri Uma govori o
sedam vrsta inteligencije. On smatra da inteligenciju mjerimo vrlo usko.
Evo Gardnerovih sedam originalnih vrsta inteligencije. Sedam načina na koji možete organizovati intelekt po kategorijama; sedam načina da bolje razumijete svoju prirodu.

  1. VERBALNA INTELIGENCIJA. Pamet riječi. Odnosi se na riječi i jezik, spsobnost da zamislimo i komuniciramo kroz verbalne termine. Biti leksički pametan.
  2. VIZUELNA INTELIGENCIJA. Pamet slika. Zasniva se na čulu vida ili sposobnosti vizuelizacije; sposobnost da se misli kroz oblike ili rasporede, da se tumače simboli i zamisle mogućnosti. Ukoliko imate jaku vizuelnu inteligenciju, vjerovatno ćete svoje ideje crtati na papiru i predstavljati slikama.
  3. FIZIČKA INTELIGENCIJA. Pamet tijela. Odnosi se na fizički pokret: sposobnost da se ‘misli tijelom’, da se stvari razumiju uz pomoć fizičkog kontakta; saznanje kroz dodir.
  4. MUZIČKA INTELIGENCIJA. Muzička pamet. Zasnovana na nečijoj mogućnosti da prepozna melodijske motive i da muzički misli, da instinktivno predosjeti melodijske, ritmičke i harmonijske ‘događaje’; da koristi zvuk i ritam za elokventnije izražavanje misli.
  5. MATEMATIČKA I LOGIČKA INTELIGENCIJA. Logička pamet. Nekada nazivana naučnom inteligencijom, ona se zasniva na moći rasuđivanja i mogućnosti baratanja brojevima i formulama, odnosno izgradnje sistema argumentacije (Mensa testovi mjere upravo ovaj tip inteligencije).
  6. INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA. Društvena pamet. Usmjerava naše odnose sa drugim ljudima; visoka empatija karakteristična je za ovu vrstu intelekta i pomaže nam da se dobro odnosimo prema svim tipovima ljudi.
  7. INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA. Unutrašnja pamet. Odnosi se na našu sposobnost da gledamo unutar sebe i da razumijemo sebe, svoju suštinu i osjećanja. Jak osjećaj sebe.

Ako želite da sami sebi pomognete u procesu učenja evo sugestija Tomasa Armstronga, autora knjige Seven Kinds of Smart šta trebate raditi za svaku vrstu inteligencije.

Verbalna: Artikulišite stvari svojim riječima. Zapišite ih. Vizuelna: Nacrtajte mentalnu mapu svojih ideja. Napravite šemu koja će se pred vašim očima odmotavati kao da je u pitanju film. Fizička: Koristite slikovne karte da rasporedite i izmiješate ideje. Oponašajte aktivnost ili informaciju koju ste naučili/spoznali. Muzička: Komponujte džingl ili rimu da opišete muzički doživljaj. Slušajte muziku koja vam se sviđa dok učite o njon. Matematička: Nacrtajte ideje. Smislite formulu da je objasnite, npr.: Svjesnost puta Ponašanje jednako je Vještina. Intrapersonalna: Razmišljajte o tome šta vam nešto znači. Razmišljajte o svojim prošlim iskustvima kako bi dobili potvrdu onoga što učite ili kako to možete iskoristiti. Interpersonalna: Raspravljajte sa subjektom. Naučite nekoga nešto. Pretvorite to u timsku aktivnost u kojoj svako uči nekog drugog.

This entry was posted in Inteligencija and tagged . Bookmark the permalink.

Leave a Reply