Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili na školskom testu koji provjerava sposobnosti. Jesu li pametni oni koji imaju izvanrednu memoriju?! U mnogim školama djecu odvajaju prema rezultatima, oni sa visokim ocjenama dobijaju više pažnje i više privilegija od onih sa nižim ocjenama.
U poslu, mi tradicionalno definišemo pamet kao sposobnost rješavanja problema i brzo razumijevanje. U stvari, brzina je identifikovana i usvojena kao osobina intelekta. Ipak mnoga svjetska otkrića nisu došla na osnovu brzine Čitaj dalje
SEDAM VRSTA INTELIGENCIJE
MOŽETE LI OVO RIJEŠITI ZA PET MINUTA?
IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE ILI ŠTA LAIČKA JAVNOST MISLI O INTELIGENCIJI
Implicitne teorije inteligencije odnose se na one karakteristike, osobine i ponašanja za koja smatramo da su odraz inteligencije neke osobe. Nestručnjaci, laici, ali i neki stručnjaci, na osnovu vlastite intuicije ili iskustva, formiraju teorije o inteligenciji, koje ne možemo potkrijepiti nalazima empirijskih istraživanja. Drugim riječima, iza njih ne stoje naučne činjenice, odnosno rezultati dobro kontrolisanih i metodološki korektno provedenih studija.
IMA LI POVEZANOSTI IZMEĐU OSOBINA LIČNOSTI I INTELIGENCIJE?
Razlike između osobina ličnosti i inteligencije mogu se sažeti u nekoliko stavki:
1) crte ličnosti predstavljaju nekognitivni, a inteligencija kognitivni aspekt individualnih razlika;
2) osobine ličnosti se mjere upitnicima i inventarima ličnosti, a inteligencija testovima kognitivnih sposobnosti;
3) mjere ličnosti obuhvataju tipična ponašanja neke osobe, a u testovima inteligencije je cilj ostvariti maksimalni učinak (odnosno što viši skor).
MOZGALICA
IQ U SVJETLU NACIONALNE I RASNE PRIPADNOSTI: ISTORIJA JEDNE ZABLUDE
Sporno pitanje (koje se, u posljednje vrijeme, iz etičkih i ostalih opravdanih razloga izbjegava postaviti) je: Da li postoji razlika u visini prosječnog kvocijenta inteligencije različitih rasa i naroda?
U eri vladavine demokratije, egalitarnosti i globalizacije, suvišno je govoriti koliko bi gorljive bile rasprave, ukoliko bi interesovanje za ovu temu ponovo došlo na dnevni red (o tome govori nedavna izjava francuskog ministra unutrašnjih poslova da su neke civilizacije superiornije od drugih). Pokušaćemo navesti razloge apsurdnosti daljeg istraživanja razlika u kvocijentu inteligencije i ukazati na ozbiljne metodološko-statističke propuste prethodnih istraživanja.
KOLIKO ZNAŠ O SVOM MOZGU?
Čak 95 posto našeg mozga doseglo je svoju punu veličinu do 7 godine života.
Mozak treba više energije od bilo kojeg drugog dijela tijela: Iako teži samo dva posto ukupne tjelesne težine, mozgu za normalno funkcioniranje treba 15 posto srčanog protoka i 20 posto ukupne količine kiseonika. Još je zanimljivija činjenica da mozak većinu spomenutog kiseonika treba kad smo budni, ali se odmaramo. Pritom tri glavne moždane arterije konstantno pumpaju kiseonik, a blokada makar jedne od njih uzrokuje Čitaj dalje
TRI ZANIMLJIVA KONCEPTA U OBLASTI PROUČAVANJA INTELIGENCIJE
Prilikom proučavanja nasljednih i sredinskih uticaja na tjelesnu visinu, primijećeno je da su djeca izrazito visokih roditelja viša od prosjeka, ali ne tako visoka kao njihovi roditelji. Isto tako, dobijeno je da su djeca jako niskih roditelja i dalje po visini ispod prosjeka, ali su viša od svojih roditelja. Utvrđeno je da ovaj trend (poznat i kao zakon prinude na biosocijalni prosjek) vrijedi i u slučaju inteligencije. Dakle, ukoliko se istim testom inteligencije (kako bi se isključio efekat metode) testiraju roditelji i djeca, utvrdiće se tendencija da djeca imaju niži IQ od svojih Čitaj dalje
HUMOR I INTELIGENCIJA
Ova dva naizgled posve različita pojma, u posljednje vrijeme sve češće bivaju izložena lupi naučne misli i metode. Prvi pojam aludira na nešto veselo, neuhvaljivo, subjektivno, kreativno i pomalo neozbiljno, dok asocijacije na drugi pojam mogu biti: objektivno, logično, smisleno, jednoznačno, algoritamsko, brojčano…
U većini istraživanja, dobiveno je da je smisao za humor u niskoj korelaciji sa generalnom inteligencijom. Slična povezanost primijećena je i kada su nezavisni procjenjivači davali sud o stepenu u kome je smiješno: lice osobe, njeno Čitaj dalje
Da li su ATRAKTIVNIJE osobe ujedno i INTELIGENTNIJE?
Rezultati empirijskih istraživanja potvrđuju sklonost ljudi da ljepše osobe percipiraju inteligentnijima od ružnijih osoba. Doduše, uz jednu iznimku: plavuše velikih grudi doživljavamo kao manje inteligentne, zato što, podsvjesno, smatramo njihov izgled neozbiljnim i djetinjastim (što vodi etiketiranju: ”glupe”, ”ograničene” i slično).
U opsežnim istraživanjima provedenim u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, dobiveno je da je inteligencija u niskoj do umjerenoj pozitivnoj korelaciji sa fizičkom atraktivnošću. To znači da, što je osoba procijenjena fizički atraktivnijom, to zaista posjeduje veću generalnu inteligenciju.



