KOLIKO ZNAŠ O SVOM MOZGU?

Čak 95 posto našeg mozga doseglo je svoju punu veličinu do 7 godine života.

Mozak treba više energije od bilo kojeg drugog dijela tijela: Iako teži samo dva posto ukupne tjelesne težine, mozgu za normalno funkcioniranje treba 15 posto srčanog protoka i 20 posto ukupne količine kiseonika. Još je zanimljivija činjenica da mozak većinu spomenutog kiseonika treba kad smo budni, ali se odmaramo. Pritom tri glavne moždane arterije konstantno pumpaju kiseonik, a blokada makar jedne od njih uzrokuje Continue reading

Posted in Zanimljivosti | Tagged | Leave a comment

TRI ZANIMLJIVA KONCEPTA U OBLASTI PROUČAVANJA INTELIGENCIJE

Regresija prema prosjeku

Prilikom proučavanja nasljednih i sredinskih uticaja na tjelesnu visinu, primijećeno je da su djeca izrazito visokih roditelja viša od prosjeka, ali ne tako visoka kao njihovi roditelji. Isto tako, dobijeno je da su djeca jako niskih roditelja i dalje po visini ispod prosjeka, ali su viša od svojih roditelja. Utvrđeno je da ovaj trend (poznat i kao zakon prinude na biosocijalni prosjek) vrijedi i u slučaju inteligencije. Dakle, ukoliko se istim testom inteligencije (kako bi se isključio efekat metode) testiraju roditelji i djeca, utvrdiće se tendencija da djeca imaju niži IQ od svojih Continue reading

Posted in Inteligencija, istraživanja | Tagged , , | Leave a comment

HUMOR I INTELIGENCIJA

Ova dva naizgled posve različita pojma, u posljednje vrijeme sve češće bivaju izložena lupi naučne misli i metode. Prvi pojam aludira na nešto veselo, neuhvaljivo, subjektivno, kreativno i pomalo neozbiljno, dok asocijacije na drugi pojam mogu biti: objektivno, logično, smisleno, jednoznačno, algoritamsko, brojčano…

U većini istraživanja, dobiveno je da je smisao za humor u niskoj korelaciji sa generalnom inteligencijom. Slična povezanost primijećena je i kada su nezavisni procjenjivači davali sud o stepenu u kome je smiješno: lice osobe, njeno Continue reading

Posted in Inteligencija, istraživanja | Tagged , , , | Leave a comment

Da li su ATRAKTIVNIJE osobe ujedno i INTELIGENTNIJE?

Rezultati empirijskih istraživanja potvrđuju sklonost ljudi da ljepše osobe percipiraju inteligentnijima od ružnijih osoba. Doduše, uz jednu iznimku: plavuše velikih grudi doživljavamo kao manje inteligentne, zato što, podsvjesno, smatramo njihov izgled neozbiljnim i djetinjastim (što vodi etiketiranju: ”glupe”, ”ograničene” i slično).

U opsežnim istraživanjima provedenim u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, dobiveno je da je inteligencija u niskoj do umjerenoj pozitivnoj korelaciji sa fizičkom atraktivnošću. To znači da, što je osoba procijenjena fizički atraktivnijom, to zaista posjeduje veću generalnu inteligenciju.

Continue reading

Posted in Inteligencija, istraživanja | Tagged , , | Leave a comment

OBRAZOVANJE POVEĆAVA INTELIGENCIJU

Pod obrazovanjem se u širem smislu razumijeva količina vašeg znanja, dok je inteligencija vaša sposobnost da otkrivate i shvatate nove stvari. Da li povećanjem obrazovanja povećavate i inteligenciju je predmet decenijskih debata. Neki naučnici smatraju da obrazovanje pomaže povećanju inteligencije, dok drugi insistiraju na tome da je inteligencija fiksirana od rođenja. Stoga je pitanje, da li poboljašnja u vašem obrazovanju povećavaju vašu inteligenciju? Najnovije istraživanje pokazuju da je odgovor: da, u mnogo većoj mjeri od široko raširenih uvjerenja. Naime, istraživanje grupe norveških naučnika pod vođstvom Kristijana Brinča i Tarina Galoveja su pokazala da djeca i mladi ljudi koja se duže školuju imaju veći kvocijent inteligencije.

Continue reading

Posted in Inteligencija, istraživanja | Tagged | Leave a comment

SREĆNI PRAZNICI!

Svim članovima Mense BiH želimo ugodne praznike i srećnu 2012. godinu!

Posted in Radovi naših članova | Leave a comment

NE POSTOJI KOEFICIJENT INTELIGENCIJE!

Ovaj tekst će neko možda svrstati u kategoriju „isprav­ljanje krivih Drina“, ali čini mi se da je ova Drina već toliko skre­nula, da je krajnje vrijeme da se upregnu buldožeri.

Bezbroj puta sam se u novinskim člancima o Mensi susretala sa KOEFICIJENTOM inteligencije, objašnjavajući to dobrom starom novinarskom navikom iskrivljivanja rečenog. Međutim, kad pojam koefi­ci­jenta inteli­gencije počnete uoča­vati svuda, pa i na mjes­tima iza kojih stoji sama Mensa, živčani sistem postaje lagano prenategnut. Ako smo već udruženje u čijem fokusu je inteligencija, onda bismo morali postavljati i poštovati visoke standarde.

Stoga, uz zvuke fanfara, ovako bombastični naslov - NE POSTOJI KOEFICIJENT INTELIGENCIJE!

Posted in Inteligencija | Tagged , | Leave a comment

MIT ZVANI ”dr. HANNIBAL LECTER”

Psihopate su na filmskom platnu prikazane kao osobe sa izrazito visokim intelektualnim sposobnostima. Uvijek uspijevaju nadmudriti druge, uspješni su u svakom poslu koga se dohvate, vješto se kamufliraju i ”stope” sa socijalnom okolinom u kojoj se zadese, te ”čitaju” misli svog sagovornika, koristeći ovu vještinu u svrhu manipulacije…

Tipičan primjer notornog psihopate je dr. Hannibal Lecter, koji je uz to kanibal i serijski ubica.  Prvenstveno u  knjigama Thomasa Harrisa, te u filmovima koji prate njihov sadržaj (premda nešto selektivnije), Continue reading

Posted in Inteligencija | Leave a comment

UDRUŽENJA INTELIGENTNIH

Kao što znamo, uslov za članstvo u Mensi je da osoba postiže rezultat u standardnom testu inteligencije bolji od 98% opšte populacije. Ovaj test može biti jedan od Cattellovih testova (gdje dolaze u obzir rezultati 148 i više), neki od kulturno nepristrasnih testova (IQ iznosi bar 132), Ravenove matrice za napredne (donja granica koja je uslov za članstvo je IQ= 135), Ravenove standardne matrice (IQ ≥ 131) i Wechslerove skale (donja granica je 132). Ove razlike u tzv. cut-off skoru (tj. kritičnoj vrijednosti koju treba preći da bi osoba stekla uslove za članstvo) potiču od različitih standardnih devijacija navedenih testova.

Continue reading

Posted in Inteligencija | Tagged | Leave a comment

VITGENŠTAJNOV PARADOKS

Ludvig Vitgenštajn, austrijski filozof, osim što je poznat po svojim raspravama i djelima o jeziku, logici i matematici, u naučnoj javnosti se za njegovo ime veže i jedan paradoks.

Wittgensteinov paradoks o ograničenim pravilima sastoji se u nemogućnosti određivanja sigurnih, jedinstvenih pravila koja vrijede za određeni skup podataka. Ovaj paradoks dolazi do izražaja kada iz malog broja ponuđenih elemenata pokušavamo utvrditi po kojem principu određeni element slijedi nakon prethodnog elementa. Ako je broj elemenata suviše mali, onda možemo reći da je moguće primijeniti različita pravila (principe) njihove povezanosti, tako da je svaki princip jednako vrijedan. Continue reading

Posted in Inteligencija | Leave a comment