Razlike između osobina ličnosti i inteligencije mogu se sažeti u nekoliko stavki:
1) crte ličnosti predstavljaju nekognitivni, a inteligencija kognitivni aspekt individualnih razlika;
2) osobine ličnosti se mjere upitnicima i inventarima ličnosti, a inteligencija testovima kognitivnih sposobnosti;
3) mjere ličnosti obuhvataju tipična ponašanja neke osobe, a u testovima inteligencije je cilj ostvariti maksimalni učinak (odnosno što viši skor).
Ako je :Sporno pitanje (koje se, u posljednje vrijeme, iz etičkih i ostalih opravdanih razloga izbjegava postaviti) je: Da li postoji razlika u visini prosječnog kvocijenta inteligencije različitih rasa i naroda?
U eri vladavine demokratije, egalitarnosti i globalizacije, suvišno je govoriti koliko bi gorljive bile rasprave, ukoliko bi interesovanje za ovu temu ponovo došlo na dnevni red (o tome govori nedavna izjava francuskog ministra unutrašnjih poslova da su neke civilizacije superiornije od drugih). Pokušaćemo navesti razloge apsurdnosti daljeg istraživanja razlika u kvocijentu inteligencije i ukazati na ozbiljne metodološko-statističke propuste prethodnih istraživanja.
Čak 95 posto našeg mozga doseglo je svoju punu veličinu do 7 godine života.
Mozak treba više energije od bilo kojeg drugog dijela tijela: Iako teži samo dva posto ukupne tjelesne težine, mozgu za normalno funkcioniranje treba 15 posto srčanog protoka i 20 posto ukupne količine kiseonika. Još je zanimljivija činjenica da mozak većinu spomenutog kiseonika treba kad smo budni, ali se odmaramo. Pritom tri glavne moždane arterije konstantno pumpaju kiseonik, a blokada makar jedne od njih uzrokuje Continue reading
Regresija prema prosjeku
Prilikom proučavanja nasljednih i sredinskih uticaja na tjelesnu visinu, primijećeno je da su djeca izrazito visokih roditelja viša od prosjeka, ali ne tako visoka kao njihovi roditelji. Isto tako, dobijeno je da su djeca jako niskih roditelja i dalje po visini ispod prosjeka, ali su viša od svojih roditelja. Utvrđeno je da ovaj trend (poznat i kao zakon prinude na biosocijalni prosjek) vrijedi i u slučaju inteligencije. Dakle, ukoliko se istim testom inteligencije (kako bi se isključio efekat metode) testiraju roditelji i djeca, utvrdiće se tendencija da djeca imaju niži IQ od svojih Continue reading
Ova dva naizgled posve različita pojma, u posljednje vrijeme sve češće bivaju izložena lupi naučne misli i metode. Prvi pojam aludira na nešto veselo, neuhvaljivo, subjektivno, kreativno i pomalo neozbiljno, dok asocijacije na drugi pojam mogu biti: objektivno, logično, smisleno, jednoznačno, algoritamsko, brojčano…
U većini istraživanja, dobiveno je da je smisao za humor u niskoj korelaciji sa generalnom inteligencijom. Slična povezanost primijećena je i kada su nezavisni procjenjivači davali sud o stepenu u kome je smiješno: lice osobe, njeno Continue reading
Rezultati empirijskih istraživanja potvrđuju sklonost ljudi da ljepše osobe percipiraju inteligentnijima od ružnijih osoba. Doduše, uz jednu iznimku: plavuše velikih grudi doživljavamo kao manje inteligentne, zato što, podsvjesno, smatramo njihov izgled neozbiljnim i djetinjastim (što vodi etiketiranju: ”glupe”, ”ograničene” i slično).
U opsežnim istraživanjima provedenim u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, dobiveno je da je inteligencija u niskoj do umjerenoj pozitivnoj korelaciji sa fizičkom atraktivnošću. To znači da, što je osoba procijenjena fizički atraktivnijom, to zaista posjeduje veću generalnu inteligenciju.
Pod obrazovanjem se u širem smislu razumijeva količina vašeg znanja, dok je inteligencija vaša sposobnost da otkrivate i shvatate nove stvari. Da li povećanjem obrazovanja povećavate i inteligenciju je predmet decenijskih debata. Neki naučnici smatraju da obrazovanje pomaže povećanju inteligencije, dok drugi insistiraju na tome da je inteligencija fiksirana od rođenja. Stoga je pitanje, da li poboljašnja u vašem obrazovanju povećavaju vašu inteligenciju? Najnovije istraživanje pokazuju da je odgovor: da, u mnogo većoj mjeri od široko raširenih uvjerenja. Naime, istraživanje grupe norveških naučnika pod vođstvom Kristijana Brinča i Tarina Galoveja su pokazala da djeca i mladi ljudi koja se duže školuju imaju veći kvocijent inteligencije.
Ovaj tekst će neko možda svrstati u kategoriju „ispravljanje krivih Drina“, ali čini mi se da je ova Drina već toliko skrenula, da je krajnje vrijeme da se upregnu buldožeri.
Bezbroj puta sam se u novinskim člancima o Mensi susretala sa KOEFICIJENTOM inteligencije, objašnjavajući to dobrom starom novinarskom navikom iskrivljivanja rečenog. Međutim, kad pojam koeficijenta inteligencije počnete uočavati svuda, pa i na mjestima iza kojih stoji sama Mensa, živčani sistem postaje lagano prenategnut. Ako smo već udruženje u čijem fokusu je inteligencija, onda bismo morali postavljati i poštovati visoke standarde.
Stoga, uz zvuke fanfara, ovako bombastični naslov - NE POSTOJI KOEFICIJENT INTELIGENCIJE!
Baš tako. Continue reading
